Život jedne udomiteljske obitelji se gotovo preko noći promijenio, no oni svoju borbu nastavljaju, suprotstavljajući se zakonodavstvu koje je odlučilo oduzeti djecu pod njihovom skrbi. Obitelj koja je htjela samo pomoći nezbrinutoj djeci i pružiti im dom kakav zaslužuju, našla se u emocionalno teškoj i pravno gledajući, kompliciranoj situaciji. Cijela zavrzlama nastala je nedugo nakon pokretanja zahtjeva za posvajanjem bebe koja je kod njih provela pola godine.
„Dobili smo poziv iz centra, da je u rodilištu jedna beba koju je ostavila mama. Mama je iz druge države. Rečeno nam je da je to privremeno – najviše mjesec, dva, više sigurno ne.“ – navodi udomiteljica. No, vrijeme je prolazilo, pa su tako i udomitelji i beba razvijali privrženost. Kontaktirali su centar više puta, no sve dok su oni bili u statusu udomitelja, centar nije davao nikakve povratne informacije.
U to isto vrijeme, smatralo se da je njihova briga dovoljno adekvatna da im predlože da udome još jednog dječaka. Udomitelji su pristali, te se i dječak brzo uklopio u obitelj. Zbog cijele situacije, odlučili su kontaktirati centar i izrazili želju za posvajanjem. Rečeno im je da prvo moraju biti u registru posvojitelja. Informirali su se od strane centra za socijalnu skrb, te pokrenuli postupak. No, tada je počela borba oko slučaja posvajanja – jer je majka bebe državljanka Makedonije.
Obitelj se sama informirala o međunarodnom posvajanju djece, zakonima i mogućnostima. Sami su angažirali odvjetnike iz matične zemlje koji bi im mogli pomoći u rješavanju ovog slučaja. Odvjetnici su pronašli majku djeteta, koja je sama dala izjavu kod javnog bilježnika da dijete u potpunosti povjerava na skrb udomiteljskoj obitelji. To nije dugo potrajalo, jer je iznenada došla obavijest da majka povlači svoju izjavu i da daje dijete na privremeno udomljavanje. Nakon toga, obitelj je obaviještena da više nemaju pravo biti udomitelji, te da se njihova udomiteljska dozvola preispituje.
Novinari provjerenog su me ponovno posjetili za izjavu vezanu uz pravna pitanja ovog slučaja. „Do cijele ove situacije ne bi došlo, da su se poštivala pravila postupanja u ovakvim slučajevima. Dijete je trebalo ostati u udomiteljskoj obitelji točno onako kako je izrečeno na početku – što kraće.“
Kada Hrvatska mora obavijestiti drugu državu? Odgovorila sam i na upit novinarke: „To bi se trebalo raditi automatski po rođenju djeteta. U pravilu, država neizostavno – i bez odgode iskazuje interes za svojeg državljanina te upućuje zahtjev državi u kojoj se dogodilo rođenje djeteta. Nakon toga se pokreće procedura i postupanje. Ovdje je vidljivo da postoji značajan period bez reakcije, bilo makedonskih, bilo hrvatskih tijela. Nije jasno je li situacija uzrokovana nezainteresiranošću makedonske strane ili inertnošću hrvatske strane.“
Rajna Naumovska-Markovska, makedonska odvjetnica uključena u slučaj, govori kako je glavni problem što za razliku od Hrvatske gdje o posvojenju odlučuje sud, u Makedoniji je za to nadležna neka netransparentna komisija. No, ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike navodi kako je matična država osigurala adekvatnu brigu za svog maloljetnog državljanina te zatražila njegov povratak. Postupak se smatra završenim, te je suglasno zakonu i izjavi roditelja maloljetnog djeteta, poduzeta prikladna mjera od strane matične države.
Dodala sam za Provjereno: „Osim sporosti postupanja, drugi bitan dio priče je i to što nije jasno kako se točno utvrđivao interes djeteta prije nego je doslovno istrgnuto iz ruku svojih udomitelja. Neizvjesno o tome što se radi o djetetu izrazito niske kronološke dobi, dijete razvija snažnu emocionalnu vezu. S druge strane, i osoba kod koje je dijete povjereno razvija izrazito snažnu vezu u odnosu na dijete.“
Biološka majka djeteta navodi kako je željela da dijete ostane u hrvatskoj, jer se nije mogla o njemu brinuti zbog teške obiteljske situacije. Bila je prisiljena povući izjavu pod prijetnjama u matičnoj državi da će je kazneno goniti. Sada sve ostaje na leđima udomiteljske obitelji, koja se bori protiv ovakve nepravde i nemarnog postupanja sustava socijalne skrbi. Djeca koja su bila u njihovoj skrbi su unutar godinu dana promijenila već nekoliko udomiteljskih obitelji, što ostavlja pitanje – kako se može reći da je ovo sve bilo u najboljem interesu djeteta?
Izvor:
Dizajn vizualnog identiteta by Dolly Link
Dizajn web stranice, održavanje i hosting by Panda Media
